I za kraj godine ...

 .... 

Na kraju još jedne godine. 

Na kraju još jednog poglavlja.  

Na početku novog poglavlja i nove knjige, novih stranica koje čekaju da budu ispisane. 

Odlučila sam da staviti na papir i napisati neke svoje odluke koje želim ostvariti u novoj godini. Odlučila sam napisati sve ono što mi je prijeko potrebno kako bih bila zadovoljna mama i žena. 

1. Pronaći vrijeme samo za sebe 

To mi mora postati prioritet, jer u posljednje dvije godine sam to posve zapostavila. Jer jednostavno uvijek stavljam sve ispred sebe, ali prijeko mi je potrebno biti sama sa sobom. Vrijeme u kojem ne radim ništa drugo nego odmaram, čitam, šetam ili jednostavno pijem kavu. Biti sama sa sobom ne podrazumijeva istovremeno kuhati ručak, pospremati stan ili slično. Već ne raditi ništa i samo biti prisutna u trenutku. 

2. Naučiti uživati u sitnicama

Počela sam uživati i cijeniti sitnice koje uljepšavaju i obogaćuju naš život. Iako me upravo te sitnice znaju i izbaciti iz takta, naučila sam cijeniti sve dobro što smo proživjeli ili što mi se dogodilo. Ponekad je to teško, jer nam najčešće misli zaokupljaju loše stvari, ali jednostavno iz svog života trebam izbaciti sve negativne stvari koje me okružuju. 

3. Okružiti se s ljudima koji ti odgovaraju

Zaista je to jako važno, biti okružen s ljudima kojima pripadaš i s kojima se osjećaš kao doma. To je taj osjećaj, gdje nema pretvaranja, glumatanja, kolutanja očima ili ogovaranja. Ljudi s kojima ti ne treba puno da bih se osjećao dobro, s ljudima kojima se ponekad i ne čuješ često, ali dovoljna je jedan poziv ili kava da nastavite tamo gdje ste stali. 

4.  Prepustiti se trenutku i shvatiti da nije sve u mojim rukama 

Tako jednostavno to napisati a tako teško to realizirati. Teško je prepustiti se i reći da ne trebam sve danas napraviti što sam zamislila, teško je ostaviti nešto za drugi dan ili jednostavno reći: "Boli me briga za sve". Ujedno je i teško prihvatiti da nije uvijek sve u mojoj moći i da ne mogu uvijek sve ja sama ili kako sam zamislila. Zato želim što više takvih dana i jednostavno postati manje opterećena svime, pogotovo s onime što nije u mojim rukama. 

5. Pitati za pomoć kad mi je potrebna 

Ovo  mi valjda najteže pada od svih odluka, jer zaista ne volim nikoga pitati za pomoć, jer uvijek imam osjećaj da tog drugog onda opterećujem. Na pomoć najčešće mislim na čuvanje moje djece, jer najčešće oko toga vodim bitku sama sa sobom. Ne želim nikoga opteretiti, a opet bih voljela otići na frizuru ili na solo kavu. Tu pritom ne računam na pomoć mojeg muža, jer to se podrazumijeva da on odgaja djecu jednako kao i ja, ali ponekad bih voljela da možemo ja i on negdje otići solo. Ali pitati za pomoć može biti i u bilo kojoj drugoj situaciji, možda pitati nekoga za savjet, preporuku ili slično. Iako se još u tome teško snalazim, pitati za pomoć nije sramota nego itekako potrebno. 

6. Pronaći vrijeme samo za nas dvoje 

U posljednje dvije godine nismo se odvojili od djece ni na jednu noć, a dnevna solo izbivanja su svedena na minimum. Mi nekako uspijemo pronaći vrijeme za nas, bilo to prva jutarnja kava, kasno noćni razgovor ili razgovor nakon ručka, ali voljela bih da možemo malo češće ponekad otići i provesti nekoliko sati sami. Jer nam to nedostaje, ali evo prije desetak dana otišli smo na solo putovanje do Ljubljane na jedan dan i mogu samo reći da nam je to itekako bilo potrebno. Potrebno nam je da budemo na par sati žena i muž, a ne samo mama i tata. 

7. Nastaviti pisati blog i tekstove

Nadam se da ću i u novoj godini pronaći vrijeme da pišem i stvaram nove tekstove, prije svega sebi za dušu, a onda i za ostale. Uz posao, dvoje djece i stan, zaista mi je teško pronaći vrijeme kada da pišem, jer ponekad imam osjećaj da "gubim vrijeme", jer bih za to vrijeme mogla očistiti, napraviti ručak ili slično. Želim češće objavljivati svoje tekstove, barem jednom mjesečno, jer je to nešto što me čini sretnom i zaista me ispunjava. Pogotovo budem sretna kada dobijem pozitivne reakcije na neki tekst. U svaki svoj tekst dajem mali dio svoje duše i intime, najčešće pišem o onome što me trenutno zaokuplja. 

8. Biti što više sa svojom obitelji i svojim najbližima

To mi je najvažnije da smo svi zajedno na okupu. Srećom moja djeca odrastaju u blizini svojih baka i djedova, i srećom svih vidimo na tjednoj bazi. Ja nisam imala tu privilegiju tijekom odrastanja, ali velika mi je  želja mi vidjeti moje noniće sljedeće ljeto. Još veća želja mi je da vide moju djecu, jer shvaćam da su sve stariji i da vrijeme odmiče, ali se nadam da će ih zdravlje poslužiti. Želim da svi budemo zdravi i da se svi zajedno veselimo svakom rođendanu i blagdanu. 

9. Putovati

Volim putovati i to me čini sretnom i ispunjenom. Moji roditelji su krivi za to jer smo vikende često provodili u kratkim obiteljskim izletima, istraživali smo našu bližu i širu okolicu. To su mi najljepša sjećanja iz djetinjstva. Želim to pružiti i svojoj djeci, i zaista to i radimo kad god možemo i kad nismo bolesni. Kraći izleti u našoj okolici su nam rutina i veselimo se svakom izletu. Duža putovanja imamo najčešće dva do tri puta godišnje, i upravo se spremamo na jedno slatko putovanje kojem se jako veselimo jer nam je to svima potrebno. Da malo napunimo baterije i odmaknemo se od svakodnevice kako bi lakše preživjeli sve što nas čeka. Naša stariji sin često nas subotom pita: "Kamo danas idemo mama?" I to me tako čini sretnom, jer vidim da i on jednako uživa kao i mi, i da mu je to potrebno. 

Što više napisati za kraj? 

Da nam svima godina bude onakva kakvu si sami napravimo i želimo, ali ponekad je  potreban mali poticaj da se nešto učini. Nadam se da vam je ovaj tekst možda poticaj za neke vaše odluke i želje koje si želite ostvariti. Zapamtite sve je moguće ako to zaista želite i imate volju za to. 

...